Kupi Kralj Arthur (King Arthur DVD)

Arthur (Clive Owen) i njegovi vitezovi petnaest su godina u ime Rimskog carstva čuvali engleske granice duž Hadrianovog zida. Sada je njihova služba okončana i vitezovi se jedva čekaju vratiti svojim kućama. No, iz Rima stiže zapovijed da se moraju okušati u još jednoj, posljednjoj misiji. Njihov zadatak je spasiti bogatu rimsku obitelj koja se na sjeveru zemlje našla okružena bijesnim Piktima – Keltskim gerilskim borcima koje predvodi mistični Merlin. Taj zadatak zvuči kao gotovo sigurno samoubojstvo, obzirom da su Pikti brojni, a vitezovi iscrpljeni godinama bojevanja. Spašavajući Rimljane, Arthur odluči pomoći i brojnim lokalnim seljacima koji su također ugroženi stalnim provalama barbara. Među njima je i Guinevere (Keira Knightley), prekrasna Piktska ratnica u koju se Arthur zaljubljuje. Ona uvjerava Arthura da su plemeniti Rimljani kojima pomaže zapravo korumpirani protivnici Britanije i da bi upravo on moga biti osoba koja će pomoći Britaniji, ako ujedini Pikte i seljake. "King Arthur je priča o vođi i ratniku, čovjeku koji je vodio Britaniju u borbi protiv Sasa i nakon svega zasluženo postao kralj. Posebno je zadovoljstvo pružila i mogućnost da gledateljima damo jednu sasvim novu dimenziju pradavne priče. Istina je naime da je Arthur živio puno ranije nego što se prikazuje u većini filmova o njegovom životu. David Franzoni izradio je sasvim novi pristup glavnom liku, a za razliku od dosadašnjih dao je vrlo precizno povijesno i vremensko određenje," objasnio je Jerry Bruckheimer, producent filmova Pirates of the Carribean: The Curse of the Black Pearl i Black Hawk Down. "Postojao je jedan bitan trenutak u povijesti, ime i bitka za koje smo se čvrsto vezali stvarajući priču. Radi se o Luciusu Artoriusu Castusu i borbi na Badon Hillu koja je podigla Britaniju na noge i stvorila legendu brojnim nadolazećim generacijama. Ovo je bila izvrsna prilika za povratak u prošlost i otkriće o stvarnom životu tih ljudi." nastavio je Bruckheimer. Kako bi što bolje dočarao priču o kralju i njegovom životu, Bruckheimer je angažirao izvrsnog Antoinea Fuqua, redatelja filma Training Day – realističke policijske drame čija se radnja odvija na ulicama Los Angelesa. Bruckheimer je oduvijek bio Antoineov obožavatelj, izuzetno je cijenio njegov rad i način na koji je snimao. Fuqua, podrijetlom iz Pittsburgha, odrastao je proučavajući mitove i gledajući razne filmove o Arhuru i vitezovima okruglog stola. Još kao malen dječak najviše je volio igre mačevanja s prijateljima iz škole, a kao umjetniku najveća mu je želja bila snimiti sličan film. "King Arthur predstavlja snažan izražaj nasilja i smrti, u svijetu bez nade, a nada je upravo ono što Arthur predstavlja," dodao je Fuqua. King Arthur je akcijska drama koja nam govori o krvavim sukobima kralja Arthura i skupine njegovih vitezova, priča o stvarnosti u prošlom vremenu, junaku koji je nekada zaista postojao. Unatoč dugogodišnjem interesu za život kralja Arthura i njegovih viteza, Antoine Fuqua nije znao za Castusa sve dok nije pročitao Franzonev scenarij. "O Artoriusu i Samartijanskim vitezima nisam znao gotovo ništa pa je bilo nužno da zajedno s Jerryem istražim priču i saznam neke zanimljive podatke koje bi kasnije mogli kvalitetno upotrijebiti. Prvo odredište bila nam je Engleska, točnije Hadrjanov zid, gdje smo razgovarali s mnogim povijesnim stručnjacima, uključujući poznatog Johna Mathewsa. Nakon toga posjetili smo i nekoliko muzeja u kojima su izloženi vrhunski primjerci viteške odjeće i dodatne opreme. Divili smo se tim ljudima i njihovim osobnostima, jer ipak su oni ti koji su vodili zaista težak i stresan život. Arthur je bio pravi čovjek, osoba koja stoji čvrsto iza bezbroj puta prepričane legende, netko tko je žrtvovao sebe kako bi postao vođa naroda i zaslužio da ga se prozove kraljem. Arthur je sve dobro koje se sučeljava sa zlom, demonima od kojih se ne može samo pobjeći nego im se treba snažno suprotstaviti," iscrpno je objašnjavao Antoine. Arthur je osoba koju nepravda strašno smeta i koja osjeća snažnu potrebu da učini cijeli svijet poštenim, pod svaku cijenu. Tu mu puno znače vitezovi, mada ga oni samo slijede, kao vođu koji najbolje zna što im je činiti, kada, na koji način i s kojim ciljem. Začetak priče nazvane po svom glavnom junaku, King Arthur, datira još prije nekoliko godina kada je scenarist David Franzoni prvi puta čuo za rimskog vojskovođu poznatijeg pod imenom Lucius Artorius Castus. U novinskom isječku on je spomenut kao moguća veza s legendom o Arthuru, a u Britaniju ga je poslao Marko Aurelije, vođa tadašnjeg zapadnog svijeta. Osnovne podatke za priču David je uzeo iz nekoliko različitih povijesnih knjiga. Naime, u istočnoj Europi, na prostoru današnje Rusije, postojao je narod ratnika nazvan Samaritancima, sve do 175. godine kada ih je porazio Marko Aurelije u ključnoj bitci na području današnjeg Beča u Austriji. Nakon pobjede, Aurelije je preživjelima ponudio izbor, boriti se za Rim ili umrijeti. Samaritanci su odlučili priključiti se rimskoj vojsci, dijelu poslanom u Egipat te dijelu podijeljenom diljem zemlje Britanije. Godinama su ratovali, uloge prenoseći na mlađe generacije, u zamjenu za mir i jednakost s vladajućim carstvom. S petim stoljećem rimski imperij je počeo gubiti na snazi, horde Barbara napadale su golemo carstvo sa svih strana, a u Britaniju su Sasi stizali s istoka i sa sjevera. Pod vodstvom Luciusa Artoriusa Castusa, vojska Samaritanaca poslana je s zadatkom da brani Britaniju od barbarskih Sasa. Uz bok Castusu stajala je skupina najjačih, Lancelot, Gawain, Galahad, Bors, Tristan i Dagonet, viteza pod vodstvom misterioznog šamana Merlina. Zajedno sa svojim ratnicima Arthur je krenuo na sjever, prodrijevši duboko na neprijateljski teritorij, s ciljem da izvede Mariusa, rimskog plemića i njegovu obitelj. Naposljetku, u odlučujućoj bitci Badon Hilla, krvavoj borbi Sasa, Samaritanskih viteza i Brita ishod se pokazao kritičnom točkom za budućnost Britanije, a ujedno i trenutak kada je Arthur shvatio što mu je suđeno. Upravo tada rođena je legenda.